Vještine stvaranja digitalnog sadržaja među djevojkama u EU
Godine 2023. djevojke u dobi od 16 do 19 godina u EU pokazale su višu razinu vještina stvaranja digitalnog sadržaja od opće populacije
To su podaci koje je objavio Eurostat u povodu Međunarodnog dana djevojaka u ICT-u koji je obilježen 24. travnja pod temom „Djevojke u ICT-u za uključivu digitalnu transformaciju“.
Većina djevojaka kopirala je ili premještala datoteke između mapa, uređaja ili u cloud computingu (78,6% svih djevojaka u dobi od 16-19), koristila softver za obradu teksta (73,4%), stvarala datoteke koje integriraju tekst, slike, tablice, grafikone, animacije ili zvuk (67,7%) ili uređivala fotografije, video ili audio datoteke (60,8%) u 3 mjeseca prije istraživanja 2023. godine. Uz to, 47,3% djevojaka koristilo je softver za proračunske tablice, a 22,4% koristilo je napredne značajke takvog softvera za organiziranje, analizu, strukturiranje ili izmjenu podataka. 1 od 10 djevojaka (9,9%) napisala je kod u programskom jeziku.
Razlike djevojaka i mladića
U svim tim aktivnostima djevojke premašuju udjele opće populacije, s razlikama u rasponu od 28,5 postotnih bodova za izradu datoteka koje integriraju različite elemente do 1,0 pp za napredno korištenje proračunske tablice.
Među navedenim aktivnostima bile su 4 u kojima su djevojčice sudjelovale u većoj mjeri nego njihovi muški vršnjaci: uređivanje fotografija, videa ili zvuka, korištenje softvera za obradu teksta, izrada datoteka s integriranjem različitih elemenata te kopiranje ili premještanje datoteka između mapa, uređaja ili u cloud computingu.
Udio djevojčica koje kodiraju gotovo je upola manji od udjela dječaka. Udio mladih u dobi od 16 do 19 godina u EU koji su napisali kod u programskom jeziku u 3 mjeseca prije istraživanja bio je 15,1%. Dok je 9,9% djevojčica kodiralo, udio dječaka koji su kodirali bio je gotovo dvostruko na 19,7%.
Taj rodni jaz primijećen je u 24 od 26 zemalja EU-a za koje su podaci dostupni. Najveće razlike zabilježene su u Austriji (26,5 postotnih bodova ), Hrvatskoj (19,6 postotnih bodova) i Belgiji (18,2 postotnih bodova).
U Litvi i Grčkoj udio djevojčica koje su se uključile u kodiranje bio je nešto veći od udjela dječaka, s razlikom od 3,7 boda, odnosno 2,8 boda.
