Objava druge američke administracije Donalda Trumpa o povlačenju iz pregovora o 1. stupu oporezivanja donijela je krajnju neizvjesnost za poduzeća u međunarodnom poreznom sustavu i otvorila put jednostranim mjerama na nacionalnoj razini.

Sporazum OECD-a o dva stupa oporezivanja imao je za cilj zamijeniti jednostrane poreze na digitalno dijeljenje multilateralnim sporazumom. Konkretno, nedovršeni 1. stup ima za cilj pravednije raspodijeliti prava oporezivanja, dok 2. stup uspostavlja globalni minimalni porez na dobit. Ključna komponenta takvog režima bio je privremeni moratorij na uvođenje daljnjih poreza na digitalno dijeljenje, koji je istekao krajem 2023. godine, a zatim produžen do kraja 2024. godine. U nedostatku produljenja zastoja u porezu na digitalno dijeljenje, i s obzirom na najavu SAD-a o povlačenju svoje obveze prema rješenju OECD-a, mnoge zemlje sada se suočavaju s novom stvarnošću da sporazum OECD-a možda više nije održiva opcija. Kao posljedica toga, određene države članice EU-a ponovno razmatraju ili proširuju svoje režime poreza na digitalno dijeljenje kako bi zaštitile domaće porezne prihode. To riskira povratak fragmentiranom poreznom krajoliku, s povećanim opterećenjem usklađenosti za tvrtke i rastućim potencijalom za bilateralne trgovinske sukobe.

Odnosi EU-a i SAD-a

Tijekom svog prvog mandata, američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je istragu o porezima na digitalne usluge koje su nametnule treće zemlje, zaključivši da oni predstavljaju diskriminaciju američkih tehnoloških tvrtki. Istrage su dovele do uvođenja odmazde, koju je sljedeća Bidenova administracija obustavila do pregovora o prvom stupu.

Mjesec dana nakon što je odustao od američke podrške pregovorima OECD-a, 21. veljače 2025. godine, američki predsjednik Trump potpisao je predsjednički memorandum kojim se poziva na domaće istrage o potencijalnim carinskim odmazdama protiv zemalja koje su uvele poreze na digitalne usluge (DST). Memorandum je usmjeren na DST-ove šest zemalja: Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Kanade, Španjolske i Turske, s ciljem identificiranja politika koje diskriminiraju američke tvrtke, opterećuju američku digitalnu trgovinu i potkopavaju njihovu globalnu konkurentnost. Čini se da opseg memoranduma nadilazi same DST-ove i procjenjuje sve naplate na sadržaj proizveden u SAD-u. Ta Trumpova inicijativa, nakon njegove najave odmazde protiv PDV-a EU na američki izvoz u EU i protiv pravila EU o moderiranju i konkurenciji sadržaja, te u kombinaciji s izjavom o uvođenju novih sveobuhvatnih i recipročnih carina na uvoz iz trećih zemalja u SAD, dokazuje da američka administracija želi redefinirati skup međunarodnih odnosa i svjetske trgovine, oblikujući novo doba u digitalnoj trgovini na globalnoj razini.

Porezi na digitalne usluge u EU

Nekoliko država članica EU-a pokrenulo je nacionalnu raspravu o uvođenju novih poreza na digitalne usluge od 2025. godine, posebno Belgija, Francuska, Italija, Poljska i Španjolska. Ti porezi na digitalne usluge primjenjuju se na prihode od pružanja „digitalnih usluga“ kao što su online posredovanje, online oglašavanje, prodaja korisničkih podataka itd., koje ne podliježu redovnom lokalnom porezu na dobit poduzeća. Međutim, nacionalne zakonodavne inicijative izazvale su reakciju SAD-a, čiji je cilj premjestiti prava oporezivanja u zemlju osnivanja američkih tvrtki, čime se sprječava da zemlje Europske unije oporezuju američke tvrtke na prihode ostvarene u EU. Kako bi odgovorile SAD-u jedinstvenim i čvrstim stavovima, neke države članice EU-a sklonije su vidjeti inicijativu EU-a o porezu na digitalne usluge, a ne fragmentirani krajolik nacionalnih inicijativa EU-a.